Mediji
Prve novine u Hrvatskoj, Ephemerides Zagrabienses, tiskane su u Zagrebu 1771. na latinskom jeziku, a prve novine na hrvatskom, Kraljski Dalmatin, pokrenute su 1806. u Zadru (istodobno su izlazile i na talijanskom).
Od 1830-ih postupno se širi broj novina i njihovo čitateljstvo; najvažnije su bile Danica ilirska, Narodne novine i Obzor. Od 1920-ih do 1980-ih vrhunac je naklada i utjecaja dnevnih novina, od kojih su najznačajnije bile Novosti i Jutarnji list (između dvaju svjetskih ratova) te Vjesnik, Večernji list, Slobodna Dalmacija (u razdoblju socijalizma), a od 1950-ih osobito su čitani i profesionalno moderni tjednici i dvotjednici Vjesnik u srijedu i Start. Od početka 21. stoljeća tiskani mediji (najznačajniji su dnevni listovi danas Jutarnji list, Večernji list i Slobodna Dalmacija) gube primat u korist internetskih portala, uključujući i njihove vlastite.
U Zagrebu je 1924. osnovan Radio klub Zagreb, iz kojega je 1926. nastala Radio stanica Zagreb (prva radijska postaja u jugoistočnoj Europi), koje je pak sljednik Hrvatski radio. Uz njega program emitira još nekoliko radijskih mreža na nacionalnoj razini (Otvoreni radio, Narodni radio, Hrvatski katolički radio) te mnoštvo regionalnih i lokalnih radijskih postaja; 2022. dodijeljene su i prve koncesije za digitalni radio, a digitalnim DAB+ signalom pokrivena je gotovo cijela Hrvatska. Televizija Zagreb počela je emitirati 1956, a danas je, kao Hrvatska televizija, javna radiotelevizija te emitira na 4 nacionalna kanala (od 2010. digitalnim signalom). Na nacionalnoj razini opće programske sadržaje emitiraju još televizijske mreže RTL i Nova TV s više kanala, na regionalnoj i lokalnoj razini emitira dvadesetak kanala, a satelitskom, kabelskom i internetskom difuzijom mnogi specijalizirani kanali. Kao medij, televizija je vrhunac gledanosti i utjecaja imala od kraja 1970-ih do početka 21. st., od kad je i ona, posebno u informativnom pogledu, izložena konkurenciji sve većega broja internetskih portala.