Civilno društvo

Organizacija i razvoj civilnoga društva u prošlosti Hrvatske najviše se vezuju uz karitativni rad Katoličke crkve i imućnih građana, a već u srednjem vijeku postoji u obliku zaklada i bratovština. Tijekom socijalističkoga razdoblja 1945–90. takve aktivnosti nisu postojale.

Zbog ratne agresije na Hrvatsku i njome uzrokovanih nepovoljnih gospodarskih, političkih i kulturnih uvjeta razvoj civilnoga društva početkom 1990-ih tekao je sporo, pa se sustavno može pratiti tek od donošenja temeljnoga Zakona o udrugama 1997. te utemeljenja Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva 2003.

U Hrvatskoj je danas najviše aktivnih sportskih udruga (oko 12 500), pa kulturnih (više od 8500), gospodarskih (više od 4000), tehničkih (oko 1600) i socijalnih (više od 4700), zatim zdravstvenih, humanitarnih, ekoloških, udruga za zaštitu djece, mladih i obitelji i sl. One se financiraju novcem iz državnoga proračuna, fondova Europske unije, različitim donacijama i članarinama.

Najpoznatije udruge:

• Hrvatski Caritas, humanitarna katolička udruga koja pomaže svima u oskudici i nevolji, utemeljena 1934.
• GONG, udruga utemeljena 1997. radi poticanja građana na aktivnije sudjelovanje u političkim procesima; nadgleda izbore te obrazuje građane o njihovim pravim i dužnostima.
• B.a.B.e., udruga utemeljena 1994. radi promicanja i zaštite ženskih ljudskih prava i promicanja rodne ravnopravnosti.
• Zelena akcija, udruženje građana za zaštitu okoliša, utemeljena 1990.
• Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, dugo vremena vodeća udruga za promicanje ljudskih prava. Utemeljen 1993, do 2003. djelovao kao predstavništvo Međunarodne helsinške federacije, a potom kao domaća udruga.
• Transparency International Hrvatska, utemeljen 2000; primarno se bavi suzbijanjem nacionalne i međunarodne korupcije u svim njezinim oblicima.