Izumi i izumitelji

Hrvatska se drži domovinom mnogobrojnih izuma koji su izmijenili čovječanstvo, a neki se i danas koriste u svakidašnjem životu.

1617: padobran. Polihistor, izumitelj, filozof i leksikograf Faust Vrančić (1551–1617) prvi je od tkanine razapete o drveni okvir izradio padobran, navodno iskušan skokom s tornja u Veneciji. S 56 drugih izuma iscrpno ga je opisao u djelu Novi strojevi, a padobranca je nazvao letećim čovjekom (Homo volans). Objavio i Rječnik pet najuglednijih europskih jezika (1595), prvi tiskani rječnik u Hrvata.

1861: torpedo. Pomorski časnik i izumitelj Ivan Blaž Lupis (1813–75) sagradio je 1861. prototip eksplozivnog oružja kojim se mogao napasti neprijateljski brod. U dogovoru s Lupisom, tvornica u Rijeci razvila je njegovu zamisao i prva u svijetu počela masovno proizvoditi torpeda sasvim nalik današnjima. Tehnička rješenja riječkoga torpeda primjenjuju se danas u miroljubive svrhe.

Vrančićev Homo volans (Leteći čovjek)
Peter Salcher
Tvornica torpeda u Rijeci oko 1905.

1887: »nadzvučna« fotografija. Austrijanac Peter Salcher (1848–1928) bio je profesor fizike na Mornaričkoj akademiji u Rijeci. Prvi u svijetu proveo ultrabrzo fotografsko snimanje pojava koje prate let puščanoga zrna kroza zrak.

1891: daktiloskopija. Ivan Vučetić (1858–1925), kriminalist; 1884. emigrirao u Argentinu, gdje se zaposlio u policiji. Jedan od utemeljitelja daktiloskopije; osmislio sustav klasifikacije otisaka prstiju te ga primijenio za rješavanje kriminalističkih slučajeva.

1897: zračni brod. Konstruktor mađarskoga podrijetla David Schwarz (1850–97) izradio je prvi upravljivi zračni brod s metalnim kosturom. Zbog iznenadne smrti izumiteljska slava pripala je Ferdinandu Zeppelinu, koji je svoju letjelicu konstruirao na temelju njegova projekta.

1904: žarulja s volframovom niti. Kemičar i metalurg Franjo Hanaman (1878–1941) u Beču je s Aleksandrom Justom razradio postupak proizvodnje volframove žarne niti i njezine primjene u električnoj žarulji.

Ivan Vučetić
Slavoljub Penkala
Mehanički koloturnik Marija Puratića

1906: kemijska olovka. Izumitelj poljskoga podrijetla Slavoljub Penkala (1871–1922) patentirao je mnogobrojne izume, koji se i danas koriste (termos-boca, rotirajuća četkica za zube), no najpoznatija je kemijska olovka, koju je Penkalina tvornica prodavala u sedamdesetak zemalja. Sagradio je i prvi zrakoplov u Hrvatskoj 1910, a drži ga se i ocem suvremene lebdjelice.

1954: Puratićev koloturnik. Mario Puratić (1904–93) odselio se 1929. u SAD, gdje je izumio brodski koloturnik za lakše izvlačenje ribarskih mreža iz mora, koji je uveden u sve ribarske flote svijeta.

1981: antibiotik azitromicin. Skupina znanstvenika istraživačkog instituta farmaceutske tvrtke Pliva sintetizirala je i patentirala azitromicin, novu vrstu antibiotika sa širokim spektrom djelovanja i dugotrajnim zadržavanjem u organizmu. Aktivni je sastojak lijeka u Hrvatskoj poznatoga kao Sumamed, dok ga na temelju licencije američka tvrtka Pfizer prodaje kao Zithromax, a češka Zentiva kao Azitrox.

Spoj znanosti, inovacija i industrije

Kreativni hrvatski izumitelji, stogodišnja tradicija tehničke visokoškolske naobrazbe i znanosti te povoljna poduzetnička klima i uvjeti, posebno naglašeni uključivanjem Hrvatske u europske integracijske tokove, u posljednje su doba pridonijeli realizaciji ideja i projekata u visokoj tehnologiji. Sve je više znanstvenih središta, poduzeća i njihovih inovacija u tom segmentu prepoznatljivo i na svjetskoj razini.

Daljinski upravljan bager MVD-XLP za podzemno kopanje rude, proizveden u zagrebačkom poduzeću Dok-Ing, za razvoj i proizvodnju robotizirane opreme, strojeva i sustava za razminiranje, vatrogastvo i rudarstvo.
Robot RONNA, namijenjen asistiranju pri neurokirurškim operacijama, razvijen na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, u suradnji s Kliničkim bolničkim centrom Dubrava i uz financijsku potporu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.
Visokobrzinsko motorno vreteno s linearnim motorom zadarskoga poduzeća HSTEC, koje razvija, projektira i proizvodi specijalne obradbene strojeve i druge proizvode iz industrijske automatizacije i robotike.
Pametna klupa Steora proizvod je solinskoga poduzeća Include, specijaliziranoga za razvoj, dizajniranje i proizvodnju održivih tehnoloških rješenja pametnih gradova, osobito na području javne povezanosti, upravljanja otpadom te mjerenja kvalitete zraka.
Amphinicy Technologies iz Zagreba jedan je od vodećih svjetskih proizvođača programske potpore za poduzeća satelitske industrije, operatere satelita i proizvođače dijelova te za pružatelje usluga širokopojasnih komunikacija.
Sisačka tvornica Applied Ceramics razvila je izradbu poluvodičkih dijelova od keramičkih i drugih kristalnih materijala osobite čistoće, koji su zbog svojih visokih izvedbenih značajki namijenjeni posebnim zahtjevima klijenata iz visokotehnološke industrije.