Budući da uslužne djelatnosti čine oko dvije trećine bruto domaćega proizvoda (BDP), a udio je poljoprivrede manji oko 3%, hrvatsko gospodarstvo po svojoj je strukturi slično gospodarstvima zemalja Europske unije. Glavne gospodarske grane u zemlji određene su prirodnim bogatstvima, ali i tehnologijom i industrijom, ponajviše prerađivačkom (prehrambena industrija, petrokemija, metaloprerađivačka industrija). Najvažnija je gospodarska grana turizam, s više od 15 milijuna stranih turističkih dolazaka (2022) i gotovo 20% udjela u BDP-u. Kontinuirano se bilježi pad nezaposlenosti (sa 6,4% u prosjeku je Europske unije), a prevladana je i prekomjerna makroekonomska neravnoteža. Hrvatska ima razvijenu cestovnu mrežu, s čak 1487 km autocesta, čime znatno pridoniosi i povezanosti zemalja Unije. Upravo s njima, ponajprije s Njemačkom, Italijom, Slovenijom, Austrijom i Mađarskom, Hrvatska ostvaruje dvije trećine svoje vanjske trgovine, a važni su joj trgovinski partneri i Bosna i Hercegovina te Srbija.