hrvatska.eu zemlja i ljudi
Banski dvori, sjedište Vlade, na Trgu sv. Marka u Zagrebu; povijesna zgrada koja je do 1918. bila dom hrvatskih banova. Predsjednik Republike bira se na općim izborima svakih pet godina.
Politički ustroj

Izvršna vlast

Predsjednik Republike

Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Bira se na temelju općega i jednakoga biračkog prava neposrednim izborom na pet godina.

Predsjednik Republike skrbi se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti; odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti; vrhovni je zapovjednik oružanih snaga; raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje; raspisuje referendum; povjerava mandat za sastavljanje Vlade; daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja; surađuje s Vladom u oblikovanju i provedbi vanjske politike.

Dosadašnji predsjednici Republike

Zoran Milanović (1966), diplomat i političar. Bio savjetnik u hrvatskoj misiji u EU-u i NATO-u u Bruxellesu 1996–99, predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) 2007–16. te predsjednik Vlade Republike Hrvatske 2011–16. Za predsjednika izabran 2020. kao kandidat SDP-a.
Kolinda Grabar-Kitarović (1968), diplomatkinja i političarka. Ministrica europskih integracija 2003–05, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija 2005–08, veleposlanica u SAD-u 2008–11. te do 2014. pomoćnica glavnoga tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. Za predsjednicu izabrana 2015. kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice.
Ivo Josipović (1957), sveučilišni profesor prava i skladatelj. Zastupnik u Saboru 2004–08. Za predsjednika izabran 2010. kao kandidat SDP-a.
Stjepan Mesić (1934), pravnik i političar, sudionik Hrvatskog proljeća. Suradnik Franje Tuđmana, s kojim se razišao 1994. Predstavnik Hrvatske u Predsjedništvu Jugoslavije i njegov posljednji predsjednik 1991. Za predsjednika izabran na izborima 2000. kao kandidat HNS-a, a reizabran 2005.
Franjo Tuđman (1922–99), u II. svjetskom ratu pripadnik partizanskog pokreta. Nakon rata u vojnoj službi, potom povjesničar, sudionik Hrvatskog proljeća i disident. Osnivač i ideolog HDZ-a. Za predsjednika izabran 1990. u Saboru, a 1992. i 1997. na izborima. Predvodio obranu Hrvatske i ostvario njezinu teritorijalnu cjelovitost.

Vlada

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast. Čine je predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Odgovorna je Hrvatskomu saboru. Predsjednik Vlade predstavlja Vladu Hrvatskomu saboru i traži glasovanje o povjerenju, a kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Saboru, Vlada stupa na dužnost.

Banski dvori, sjedište Vlade, na Trgu sv. Marka u Zagrebu; povijesna zgrada koja je do 1918. bila dom hrvatskih banova.
Andrej Plenković, pravnik, diplomat i političar. U diplomaciji 1994–2011; bio na dužnostima u Bruxellesu i Parizu (2002–10) te bio imenovan državnim tajnikom za europske integracije. Također bio zastupnik u Hrvatskom saboru (2011–13) i Europskom parlamentu (2013–16). Od 2016.predsjednik je Vlade i Hrvatske demokratske zajednice.
Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova od srpnja 2019.
Marija Pejčinović Burić, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova (2017–19). U lipnju 2019. izabrana je za glavnu tajnicu Vijeća Europe. Druga je žena na toj dužnosti od osnutka organizacije 1949.

Dosadašnji predsjednici Vlade: Stjepan Mesić (1990), Josip Manolić (1990–91), Franjo Gregurić (1991–92), Hrvoje Šarinić (1992–93), Nikica Valentić (1993–95), Zlatko Mateša (1995–2000), Ivica Račan (2000–03), Ivo Sanader (2003–09), Jadranka Kosor (2009–11), Zoran Milanović (2011–16), Tihomir Orešković (2016), Andrej Plenković (od 2016).

Vlada predlaže zakone i druge akte Hrvatskomu saboru; predlaže državni proračun i završni račun; provodi zakone i druge odluke Sabora; donosi uredbe za izvršenje zakona; vodi vanjsku i unutarnju politiku; usmjerava i nadzire rad državne uprave; brine se o gospodarskom razvitku zemlje; usmjeruje djelovanje javnih službi.