S 13 dobara upisanih na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva Hrvatska je, zajedno sa Španjolskom, zemlja s najvećim brojem upisanih dobara u Europi.

Proslava prijma Hrvatske u Organizaciju ujedinjenih naroda na glavnom trgu u Zagrebu 24. V. 1992, nakon povratka predsjednika Tuđmana iz New Yorka. Hrvatska je neovisnost proglasila 25. VI. 1991, potvrdivši je 8. X. 1991. nakon isteka moratorija, a međunarodno je priznata 15. I. 1992.

Autocesta Zagreb–Split (A1), čvor Žuta lokva. Hrvatska ima preko 1250 km autocesta, od čega je oko 1000 km izgrađeno u posljednjih petnaest godina. Tunel Brinje, na autocesti Zagreb–Split, proglašen je 2008. u Bruxellesu jednim od najsigurnijih tunela u Europi.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), najstarija u jugoistočnoj Europi (1866), u 9 svojih razreda okuplja do 160 redovitih članova (akademika). U svom sastavu HAZU ima i znanstvenoistraživačke i umjetničke institute te mnoga znanstvena vijeća i odbore.

Detalj na hrvatskoj glagoljici iz Reimskog Evanđelistara (1395), također poznat kao »Tekst krunidbe«, na kojemu su francuski kraljevi polagali krunidbenu prisegu. Evanđelistar se čuva u knjižnici Carnegie u Reimsu (Francuska).

Sudbena vlast

Sudbenu vlast obavljaju sudovi, koji su neovisni i samostalni. Prema zakonu tijela su državne vlasti i dužni su štititi Ustavom i zakonima utvrđen pravni poredak Republike Hrvatske te osigurati jedinstvenu primjenu zakona te ravnopravnost i jednakost ...

Zakonodavna vlast

U skladu s pravnom tradicijom, hrvatski parlament tradicionalno nosi naziv Sabor. Najstariji sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 1273. Do 16. st. zasjedaju odvojeno Slavonski i Hrvatski sabor, a od 1681. zasjeda Sabor Kraljevstava Hrvatske ...

Književnost

Hrvatska srednjovjekovna književnost, jedinstvena u svojoj trojezičnosti (latinski, staroslavenski i narodni jezik) i tropismenosti (latinica, glagoljica, ćirilica), razvijala se od 8. do 16. st., ostvarivši u pjesmama, dijaloškim stihovima ...

Gospodarske grane

Rudna bogatstva nisu velika. Ugljenokopi i rudnici (boksit) zatvoreni su još u 1970-im i 1980-im godinama. Znatni su izvori nemetalnih minerala koji se koriste kao sirovina u građevinarstvu (šljunak, pijesak, lapor, građevni kamen) ...

Jadransko more i otoci

Jadransko more najdublje je u europsko kopno uvučeni zaljev Sredozemnoga mora. U današnjem obliku nastalo je izdizanjem morske razine za 96 m nakon posljednjega ledenog doba u pleistocenu, kad su potopljene ...

Vina

Vinogradarstvo i vinarstvo imaju dugotrajnu tradiciju, rasprostranjeni su u gotovo svim dijelovima zemlje, a vinska kultura dio je tradicionalnog načina života. Stoga se i u kućanstvima i u restoranima najčešće pije vino iz toga kraja ...

Dijaspora

Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljivanjem. Prva velika iseljivanja počela su još u 15. st. zbog osmanskoga pritiska s jugoistoka. Rezultat tih iseljivanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji ...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja ...