Čitaonica u staroj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (danas Hrvatski državni arhiv).  U oko 1800 hrvatskih knjižnica pohranjeno je više od 25 milijuna svezaka, od toga 2,2 milijuna u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. U 2011. hrvatske muzeje i galerije posjetilo je 2,9 milijuna ljudi.

Kultura

Muzeji, galerije i knjižnice

Muzeji i galerije

Tradicija prikupljanja i čuvanja kulturnog naslijeđa u Hrvata vrlo je stara; započinje s razvitkom crkvenih riznica i privatnih zbirki, a prva javna muzejska zbirka postavljena je 1750. u Splitu. U 19. st. osnivaju se ustanove koje prikupljaju i izlažu umjetnička djela i predmete raznorodne baštine – tzv. narodni muzeji u Zadru (1832), Dubrovniku (1872), Osijeku (1877) te Zagrebu (1866), iz zbirki kojih su se oblikovali arheološki, prirodoslovni, etnografski i povijesni odjeli, koji danas djeluju kao zasebne ustanove.

Specijalizirani muzeji i galerije osnivaju se od druge polovice 19. st., ponajviše u Zagrebu: Muzej za umjetnost i obrt (1880), Galerija starih majstora (1884), nastala donacijom biskupa Strossmayera, Moderna galerija (1905) te muzej grada (1907). U Kninu je 1893. utemeljen Muzej hrvatskih starina, koji je nakon II. svjetskog rata preseljen u Split i organiziran kao središnji Muzej hrvatskih arheoloških spomenika. Proslava 1000. obljetnice hrvatskoga kraljevstva 1925. potaknula je osnutak muzeja u Požegi, Varaždinu i Šibeniku. Nakon II. svjetskog rata nastaju mnogobrojni gradski muzeji, a pojedini među njima skrbe se i o regionalnoj baštini, primjerice u Rijeci, Gospiću, Poreču, Čakovcu i Kutini. Tradiciju umjetničkih galerija nastavljaju nove ustanove u Dubrovniku (1945), Rijeci (1949), Osijeku (1954), Vukovaru (1959).

Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

U Zagrebu se 1954. otvara Galerija suvremene umjetnosti, današnji Muzej suvremene umjetnosti, od 2009. smješten u novoj reprezentativnoj zgradi. Od memorijalnih muzeja ističe se Galerija Meštrović u Splitu, nastala 1954. umjetnikovom donacijom. Najznačajnije crkvene zbirke jesu Stalna izložba crkvene umjetnosti (1976) u Zadru, katedralne riznice u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku te zbirke pojedinih samostanskih redova. Novijeg su datuma Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu (1982), bez stalnog postava, namijenjena za izložbe svjetske i nacionalne baštine, Arheološki muzej Narona (2007) u Vidu kraj Metkovića, Muzej antičkog stakla (2009) u Zadru, Muzej krapinskih neandertalaca (2010) u Krapini na mjestu nekadašnjeg Muzeja evolucije te inovativni Muzej prekinutih veza (2011) u Zagrebu.

Galerija Klovićevi dvori, smještena u nekadašnjem isusovačkom samostanu u starom dijelu Zagreba. Udomljuje reprezentativne izložbe nacionalne baštine te gostujuće izložbe svjetskih muzeja i galerija kao što je izložba izabranih djela iz Muzeja Picasso u Parizu, postavljena u ožujku 2013. 

Godine 2011. u registru muzeja i galerija bila je 281 ustanova te 171 zbirka u vlasništvu vjerskih zajednica. Radom muzeja i galerija koordinira Muzejski dokumentacijski centar, utemeljen 1955.

Knjižnice

Knjižnice su u Hrvatskoj prvi osnivali benediktinci, a potom i drugi crkveni redovi. Imale su ih i srednjovjekovne biskupije, što svjedoče podatci s kraja 14. st. o inventaru knjiga knjižnice Zagrebačke biskupije, koja i danas čini poznatu Metropolitanu. Osnivanjem isusovačkih kolegija stvarale su se i knjižnice pri njihovim gimnazijama, a već u doba renesanse bile su poznate i privatne knjižnice.

Predvorje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Čitaonica u staroj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (danas Hrvatski državni arhiv).
Knjižnica Male braće u Dubrovniku

Tijekom 19. i 20. st. broj javnih, školskih, stručnih i drugih knjižnica naglo se povećavao. Prema podatcima za 2011. u Hrvatskoj postoji 155 samostalnih narodnih knjižnica s mrežom ogranaka na više od 300 lokacija i s knjižnim fondom s više od 9 700 000 svezaka knjiga.

Najveće su Knjižnice grada Zagreba, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, gradske knjižnice u Rijeci, Karlovcu, Splitu, Zadru. Od visokoškolskih knjižnica najveća je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, s dvojnom zadaćom nacionalne (obvezni primjerak, tekuća nacionalna bibliografija) i sveučilišne knjižnice. Danas djeluju i sveučilišne knjižnice u Osijeku, Puli, Rijeci, Splitu, koje, uz općeznanstvene knjižnice u Dubrovniku i Zadru, također dobivaju obvezni primjerak. Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti čuva vrijedne rukopise, inkunabule i rijetkosti te surađuje s akademijama i znanstvenim institucijama u Europi i svijetu.