Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U akademskoj godini 2011/12. na visokim je učilištima studiralo 152 857 studenata, a diplomiralo je njih 36 448. Godine 2011. doktoriralo ih je ukupno 1072, a magistriralo ili postalo sveučilišnim specijalistima 1229.

Obrazovanje i znanost

Obrazovni sustav

Početci školovanja i obrazovanja na području Hrvatske sežu u 10. st., a sve do 18. st. oni su bili vezani uz crkvu i svećenstvo. Sustavno prosvjećivanje naroda započinje za vladavine Marije Terezije, koja izdavanjem naredbe o Općem školskom redu 1774. pokreće reformu školstva s naglaskom na osnovno školstvo.

Od tada se u svakom mjestu u kojem je postojala župna crkva morala otvoriti pučka škola i sva djeca od 7. do 12. godine bila su je obvezna pohađati. Iste se godine organiziraju i prvi tečajevi za obrazovanje učitelja u Bjelovaru, Petrinji i Karlovcu, a prva javna državna učiteljska škola otvara se 1849. u Zagrebu. Hrvatski sabor 1874. godine donosi prvi hrvatski školski zakon, kojim se reguliralo obvezno petogodišnje školovanje, a nastavni jezik umjesto dotadašnjega njemačkog postaje hrvatski. Od 1945. bilo je obvezno sedmogodišnje školovanje, a od 1958. osmogodišnje za svu djecu od 7 do 15 godina.

U zgradi današnje Gornjogradske gimnazije u Zagrebu isusovci su 1607. osnovali prvu gimnaziju.
OŠ Miroslav Krleža, Najstarija zagrebačka osnovna škola utemeljena je 1830. kao trorazredna pučka dječačka učiona s hrvatskim nastavnim jezikom, u postojećoj zgradi od 1878.
Shema obrazovnog sustava

Sustav obrazovanja danas počinje s predškolskim ustanovama koje obuhvaćaju dječje vrtiće lokalne samouprave i privatne dječje vrtiće (fizičkih osoba, vjerskih zajednica i udruga) te ustanove u kojima se provode programi predškole i kraći programi kao što su knjižnice, različite udruge i osnovne škole. Dječji vrtići zaduženi su za cjelodnevni ili kraći program odgoja i obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece od navršenih 6 mjeseci do polaska u školu. Godine 2010. pohađalo ih je 58% djece predškolske dobi, a više od 99% djece u godini prije osnovne škole.

Djeca s navršenih 6 i pol godina kreću s obveznim primarnim obrazovanjem koje traje 8 godina. Za one starije od 15 godina koji nisu završili osnovnu školu postoji sustav osnovnog obrazovanja za odrasle.

Nakon završene osnovne škole moguće je nastaviti školovanje u neobveznim srednjim školama (sekundarno obrazovanje), koje se s obzirom na nastavni plan i program dijele na gimnazije te strukovne (tehničke, industrijske, obrtničke) i umjetničke (glazbene, plesne, likovne) škole. Gimnazije imaju općeobrazovni nastavni program, traju 4 godine i završavaju obveznim završnim ispitom – državnom maturom. Školovanje u strukovnim i umjetničkim školama može trajati od 1 do 5 godina, te najčešće završava izradom i obranom završnog rada, no moguće je i dodatno polaganje državne mature za one učenike koji su završili četverogodišnje srednje obrazovanje. Od 2010. uspjeh na državnoj maturi temelj je upisa na visokoškolske ustanove. Osim srednjih škola postoje i programi osposobljavanja za rad u struci te škole za obrazovanje odraslih. Pohađanje osnovnih i srednjih državnih škola besplatno je.

Rektorat Sveučilišta u Zagrebu, gdje je moderno sveučilište utemeljeno 1874.
Andrija Štampar (1888–1958), liječnik, jedan od utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije; 1926. utemeljio je, uz financijsku potporu Rockefellerove zaklade, Školu narodnog zdravlja (danas Zavod za javno zdravstvo), koja se bavila sprečavanjem i suzbijanjem bolesti te prosvjećivanjem pučanstva.
Rektorat Sveučilišta u Zadru, najstarijega u Hrvatskoj (1396).

Visoko obrazovanje provodi se na visokim učilištima kroz sveučilišne i stručne studije. Visoka učilišta dijele se na veleučilišta, visoke škole, fakultete i umjetničke akademije. Svi studijski programi usklađeni su do 2005. sa zahtjevima Bolonjskog procesa radi stvaranja Europskog sustava visokog obrazovanja.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu koje obuhvaća više fakulteta, a prema stupnju mogu biti preddiplomski, diplomski i poslijediplomski. Nakon završenoga preddiplomskog studija u trajanju tri do četiri godine stječe se titula sveučilišnog prvostupnika (univ. bacc.), a nakon jednogodišnjega ili dvogodišnjega diplomskog studija titula magistra (mag.). Poslijediplomski sveučilišni studij traje tri godine, a završava javnom obranom doktorskog rada, kad se stječe akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), odnosno doktora umjetnosti (dr. art.).

Stručni studij pruža studentima znanje i vještine koje mu omogućuju obavljanje stručnih zanimanja. Stručni studiji, u trajanju dvije do tri godine, provode se na visokoj školi ili veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu; njihovim se završetkom stječe titula stručnog prvostupnika (bacc.). Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od jedne do dvije godine za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, a njime se stječe titula stručnog specijalista (struč. spec.). Sveučilište može organizirati i poslijediplomski specijalistički studij u trajanju od jedne do dvije godine, kojim se stječe zvanje sveučilišnog specijalista uz naznaku struke (univ. spec.).

Visoko obrazovanje ima dugu tradiciju u Hrvatskoj. Prvo sveučilište u Hrvatskoj osnovano je u Zadru 1396, stoljeće prije nego li je dominikanski studij dignut u red studia generalia sa svim sveučilišnim pravima i povlasticama. Početak Zagrebačkoga sveučilišta veže se uz 1669. godinu, kad je kralj Leopold uzdignuo zagrebačku isusovačku akademiju na stupanj sveučilišta. Ukazom carice Marije Terezije u Zagrebu je 1776. osnovana Kraljevska akademija znanosti, koja je u početku imala tri fakulteta: teološki, pravni i filozofski. Moderno sveučilište u Zagrebu osnovano je 1874. – sastavnice su mu bile bogoslovni (teološki), pravoslovni (pravni) i mudroslovni (filozofski) fakultet – a danas je najveće u zemlji i obuhvaća 29 fakulteta, 3 akademije i sveučilišne centre. Uz Zagrebačko u Hrvatskoj djeluju još sveučilišta u Dubrovniku, Puli, Rijeci, Osijeku, Splitu i Zadru te Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu.

Ukupno danas djeluje 90 javnih visokih učilišta i 32 privatna visoka učilišta. Najveći broj studenata, njih 67,5%, studira sveučilišni studij na fakultetima.

U akademskoj godini 2011/12. na visokim je učilištima studiralo 152 857 studenata, a diplomiralo je njih 36 448. U 13 studentskih domova bilo je smješteno 9915 studenata.

U akademskoj godini 2010/11. ukupno je bilo 3451 osoba u postupku stjecanja doktorata te 1762 osobe upisane na magistarski ili poslijediplomski specijalistički studij. Godine 2011. doktoriralo ih je ukupno 1072, a magistriralo ili postalo sveučilišnim specijalistima 1.229.

Nastavu na visokim učilištima u akademskoj godini 2011/12. izvodila su 16 594 nastavnika i suradnika, među kojima su 8094 doktori znanosti.