Gradišće (Burgenland), spomenik hrvatskim majkama u Velikom Borištofu (Großwarasdorf). Hrvati kao autohtono stanovništvo žive i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, na Kosovu, u Mađarskoj, Austriji, Slovačkoj, Rumunjskoj te Italiji.

Zemljopis i stanovništvo

Hrvati u susjednim zemljama

Osim u Republici Hrvatskoj, pripadnici hrvatskoga naroda kao autohtoni stanovnici žive i na području susjednih i drugih zemljopisno bliskih zemalja.

Najviše je Hrvata (približno 500 000, a 760 000 prema popisu 1991) u Bosni i Hercegovini, gdje su starosjedilačko stanovništvo i, uz Bošnjake i Srbe, jedan od triju konstitutivnih naroda. U dijelovima sjeverne, jugozapadne i središnje Bosne većinski su narod, dok je zapadna Hercegovina jedno od etnički najhomogenijih hrvatskih područja uopće.

Humačka ploča, jedan od najstarijih (vjerojatno 12. st.) pisanih spomenika u Bosni i Hercegovini. Pisana je na hrvatskom jeziku hrvatskom ćirilicom (bosančicom), s nekoliko glagoljskih slova. Čuva se u franjevačkom samostanu Humcu u Hercegovini.
Gradišće (Burgenland), spomenik hrvatskim majkama u Velikom Borištofu (Großwarasdorf).
Subotica, demografsko i kulturno središte Hrvata u Vojvodini i Srbiji. Početkom 20. st. Subotica je, s približno jednakim brojem stanovnika kao i danas, bila grad s najvećim brojem Hrvata, čak ispred Zagreba.

Druga je po brojnosti hrvatska etnička zajednica u srbijanskoj pokrajini Vojvodini. Tamo su Hrvati osobito brojni u Subotici i njezinoj okolici te u Somboru i Novom Sadu. Prema popisu stanovništva iz 2011. u Srbiji je ukupno bilo 58 000 Hrvata, no kako se dio ljudi hrvatskoga podrijetla izjasnio pod regionalnim, odnosno subetničkim imenom (Bunjevci, Šokci), broj Hrvata mogao bi biti i oko 100 000. U Crnoj Gori hrvatska etnička zajednica (7000–10 000) nastanjena je u Boki kotorskoj. Na Kosovu su hrvatske etničke zajednice u naseljima Janjevo i Letnica. U Sloveniji su Hrvati (40 000) uglavnom nastanjeni u većim gradovima te uz granicu s Hrvatskom.

U ostalim zemljama u neposrednoj blizini Hrvatske najpoznatija je hrvatska zajednica u austrijskoj saveznoj zemlji Burgenlandu (Gradišće, oko 50 000), a pripadnici su potomci hrvatskih iseljenika iz 16. st. Hrvatima u Burgenlandu Austrija je 1955. državnim ugovorom zajamčila posebna prava. Istoj hrvatskoj etničkoj podskupini pripadaju i Hrvati u susjednim dijelovima Slovačke (4000) i Mađarske (50 000), gdje su Hrvati naseljeni još i duž hrvatsko-mađarske granice te u gradovima Pečuhu, Mohaču i Baji. U Italiji je manja hrvatska naseobina (3000) u pokrajini Molise, a u Rumunjskoj Hrvati (7000) nastanjuju nekoliko sela u Banatu. Sve su te hrvatske manjine ostatci nekad brojnijih zajednica, koje su danas uvelike asimilirane, pa su podatci o broju Hrvata, odnosno hrvatskih potomaka, približni.