Krunidba kralja Tomislava, Oton Iveković (detalj, 1904-1905). Prvi hrvatski kralj Tomislav okrunjen je 925.

Pijanist Ivo Pogorelić istaknuo se izrazito osobnim stilom interpretacije standardnoga pijanističkoga repertoara. Prvi umjetnik kojemu je UNESCO 1988. dodijelio naslov veleposlanika dobre volje.

Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U akademskoj godini 2011/12. na visokim je učilištima studiralo 152 857 studenata, a diplomiralo je njih 36 448. Godine 2011. doktoriralo ih je ukupno 1072, a magistriralo ili postalo sveučilišnim specijalistima 1229.

Proslava prijma Hrvatske u Organizaciju ujedinjenih naroda na glavnom trgu u Zagrebu 24. V. 1992, nakon povratka predsjednika Tuđmana iz New Yorka. Hrvatska je neovisnost proglasila 25. VI. 1991, potvrdivši je 8. X. 1991. nakon isteka moratorija, a međunarodno je priznata 15. I. 1992.

Strogi rezervat Rožanski i Hajdučki kukovi u sastavu je Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Velebitski masiv najduža je hrvatska planina (145 km) i četvrta po visini (1757 m), iza Dinare (1831 m), Kamešnice (1809 m) i Biokova (1762 m).

Ustav

Hrvatski je Sabor usvojio Ustav Republike Hrvatske 22. prosinca 1990. Popularno se naziva »božićni Ustav«. Izmjene i dopune Ustava donio je Sabor 1997, 2000, 2001. i 2010. Ustav Republike Hrvatske sastoji se od više vrsta pravnih normi koje određuju ...

Gastronomija

Glavno je obilježje hrvatske kuhinje njezina raznolikost, te nije moguće izdvojiti tipičnu kuhinju ili tipično jelo. Različiti prirodni i gospodarski uvjeti te raznovrsni kulturni utjecaji uvjetovali su razvoj više regionalnih kuhinja. Izdvajaju se četiri veća područja ...

Znanost

Znanstvenu djelatnost u Hrvatskoj, osim sveučilišta i njihovih sastavnica obavljaju znanstveni instituti i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. U 2010. više od 11.000 znanstvenika i istraživača bilo je zaposleno u 234 znanstvene i istraživačke ...

Zakonodavna vlast

U skladu s pravnom tradicijom, hrvatski parlament tradicionalno nosi naziv Sabor. Najstariji sačuvani zapisnik saborskoga zasjedanja potječe iz 1273. Do 16. st. zasjedaju odvojeno Slavonski i Hrvatski sabor, a od 1681. zasjeda Sabor Kraljevstava Hrvatske ...

Glazba

Supostojanje dviju izvedbenih praksi u hrvatskoj crkvenoj glazbi jedinstvena je pojava u kulturi europskoga srednjovjekovlja: uz gregorijansko pjevanje (sačuvani su neumatski kodeksi s kraja 11. st.), u 9. st. u Dalmaciji i Istri razvilo se glagoljaško pjevanje ...

Obrazovni sustav

Početci školovanja i obrazovanja na području Hrvatske sežu u 10. st., a sve do 18. st. oni su bili vezani uz crkvu i svećenstvo. Sustavno prosvjećivanje naroda započinje za vladavine Marije Terezije, koja izdavanjem naredbe o Općem školskom redu ...

Rijeke i jezera

Oko 62% teritorija na kojem je razgranata riječna mreža pripada slijevu Crnoga mora. Tomu slijevu pripadaju i najduže hrvatske rijeke Sava (562 km) i Drava (505 km), koje su, kao i Dunav, u koji se ulijevaju, velikim dijelom i granične rijeke ...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja ...