Banski dvori na Trgu sv. Marka u Zagrebu, sjedište Vlade; povijesna zgrada koja je do 1918. bila dom hrvatskih banova. Do raketiranja u Domovinskom ratu 1991, Banski dvori bili su i sjedište predsjednika Republike. Prema 'Twiplomacy 2013', godišnjoj globalnoj studiji agencije Burson-Marsteller o svjetskim liderima na Twitteru, s 33,8 tweetova po danu, hrvatska vlada (@ VladaRH) treća je u svijetu među najaktivnijima na Twitteru.

Grasalkovićevu palaču, danas rezidenciju slovačkoga predsjednika, dao je 1760. godine sagraditi Antun Grasalković (1694–1771), hrvatski plemić i savjetnik Ugarske komore. Ta monumentalna rokoko palača najveće je i najvažnije barokno zdanje u Slovačkoj.

Amfiteatar u Puli, znamenita Arena, podignut u 1. st., veličinom šesti u cijelom Rimskom Carstvu, mogao je primiti 25 000 gledatelja. Danas se u njemu održavaju veliki kulturni i sportski spektakli.

Autocesta Zagreb–Split (A1), čvor Žuta lokva. Hrvatska ima preko 1250 km autocesta, od čega je oko 1000 km izgrađeno u posljednjih petnaest godina. Tunel Brinje, na autocesti Zagreb–Split, proglašen je 2008. u Bruxellesu jednim od najsigurnijih tunela u Europi.

Hrvatski preporod, Vlaho Bukovac, svečani zastor Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. U Hrvatskoj djeluje 60 profesionalnih kazališta i 7 stalnih scena, u kojima je u 2012. održano 8733 predstave, s više od 1,7 milijuna gledatelja. Uz to je u profesionalnim kazalištima za djecu održano preko 2800 predstava, a u amaterskim kazalištima oko 1100 predstava.

Gospodarska tranzicija

Hrvatsko gospodarstvo jedno je od najjačih u jugoistočnoj Europi, a prema društvenom proizvodu i jače od gospodarstva nekih članica Europske unije. Nakon sloma socijalističkog sustava prolazi tranziciju prema ...

Privatna i javna poduzeća

U Hrvatskoj posluje nekoliko velikih poduzeća u privatnom vlasništvu, koja imaju zapaženu vanjskotrgovinsku ulogu, a neka od njih značajni su tehnološki inovatori ...

Kazalište i balet

Početci kazališnoga života u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama zapadne civilizacije, liturgijske su drame na latinskom jeziku. No svjetovno se kazalište pojavilo već početkom 14. st. u Dubrovniku, koji će i u sljedećim stoljećima kao glavno književno ...

Jeste li znali?

Kravata, danas nezaobilazan muški pa i ženski modni dodatak, nazvana je prema dijelu odore hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu. Oni su, naime, kao dio odore, vezivali oko vrata slikovite rupce. Taj hrvatski običaj zapazili su Parižani ...

Zaštićena priroda

Velik broj zaštićenih prirodnih područja i pojava pokazuje da je Hrvatska zemlja iznimnih i raznolikih te razmjerno dobro očuvanih prirodnih ljepota, od kojih su neke, poput Plitvičkih jezera, poznate u cijelom svijetu. Prve zakonske norme ...

Županije

Temeljna jedinica regionalne samouprave je županija. Sadašnja upravno-teritorijalna podjela uvedena je 1997. godine, kada je promijenjena podjela iz 1992. Manje administrativno-teritorijalne jedinice u sastavu županija su gradovi ...

Glazba

Supostojanje dviju izvedbenih praksi u hrvatskoj crkvenoj glazbi jedinstvena je pojava u kulturi europskoga srednjovjekovlja: uz gregorijansko pjevanje (sačuvani su neumatski kodeksi s kraja 11. st.), u 9. st. u Dalmaciji i Istri razvilo se glagoljaško pjevanje ...

Hrvatska ukratko

Na suvremenoj međunarodnoj političkoj pozornici Hrvatska je nazočna od državnog osamostaljenja iz jugoslavenske federacije, dakle tek nešto više od dva desetljeća, no po svojoj povijesti i kulturi ona je jedna od starijih europskih zemalja ...